Program

Vrati se na listu arhive

Atelijer 3+1

Koreografija: Jožef Nađ

PUN MESEC

Pozorište 'Kosztolányi Dezső'
  • OMMA
    detaljnije

    OMMA

    Pozorište 'Kosztolányi Dezső'
  • Kretanje
    detaljnije

    Kretanje

    Pozorište 'Kosztolányi Dezső'
  • Seljačka opera
    detaljnije

    Seljačka opera / Pinter – Darvaš

    Narodno pozorište Subotica - scena Jadran
  • Upotreba čoveka
    detaljnije

    Upotreba čoveka / Prema romanu Aleksandra Tišme

    Pozorište 'Kosztolányi Dezső'
  • Noćni pisac
    detaljnije

    Noćni pisac / Jan Fabr

    Pozorište 'Kosztolányi Dezső'
PUN MESEC

Pun mesec okuplja sedmoricu od osam plesača iz plesnog performansa Omma kako bi nastavili, proširili i produbili istraživanje koje je započeto pomenutim perfromansom, a ovaj put im se na sceni odlučio pridružiti i sam Jožef Nađ. Mesec iz naslova aludira na kosmos, njegovo stvaranje i proces koji je prethodio i nagovestio nastanak života. Simbolizirajući obnavljanje i preobražaj, sa svojim 28-dnevnim ciklusom i četiri mene, mesec bi za ovo delo takođe mogao predstavljati i izvesnu ritmičku strukturu ili nekakvu kompozicijsku mrežu.

Nađevom istraživanju porekla muzike i njenog kontinuiteta dodata je još jedna komponenta, drugim rečima, još jedna teritorija koju želi istražiti u ovom delu, a to je svet crnačkog, američkog džeza, od njegovih izvornih oblika – bluza i duhovne muzike – i njegovih mutacija, pa sve do danas, kada je džez postao muzički žanr koji su prisvojili belci, a čija je plesna komponenta gotovo u potpunosti iščezla. Nađ je odlučio svoje plesače uvesti u svet te muzike ili, bolje rečeno, tih vrsta muzike koje su im strane, iako one na neki način svoje korene vuku sa afričkog kontinenta.

Pun mesec vraća se još jednom liku – liku lutke koja se kao i maska pojavljuje u svim delima Jožefa Nađa. Ovaj lik je, zapravo, iznova iznedren u procesu stvaranja ovog komada. Razlog zašto se lutka aIi i maska i ovde pojavljuju je taj što su i lutka i maska jako često prisutne u afričkim kulturama. Zamišljena kao spoj, ili pak kao prelomna tačka između nepokretnog i pokretnog, živog i neživog, lutka predstavlja neku drugu dimenziju i ima neko drugo značenje, za razliku od „živog“ tela kojem ona dođe kao svojevrstan kontrapunkt. U tom smislu, prisustvo lutke, tj. „čoveka-lutke“ uz žive izvođače, za Nađa predstavlja činjenicu da delo nikad nije savršeno te da se nameće potreba da se igra prigrli čak i u toj svojoj nesavršenosti.

Izvode:
Timothé Ballo, Abdel Kader Diop, Aipeur Foundou, Bi Jean Ronsard Irié, Jean-Paul Mehansio, Sombewendin Marius Sawadogo, Boukson Séré i Jožef Nadj

Umjetnički saradnik: Ivan Fatjo
Dizajner svetla i tehnički direktor: Sylvain Blocquaux
Kostimi: Paula Dartigues
Produkcija i distribucija: Bureau Platô (Séverine Péan and Mathilde Blatgé)
Administracija: Laura Petit

Muzičke numere:
Fritz Hauser, Famoudou Don Moye & Tatsu Aoki, Art Ensemble Of Chicago, Malachi Favors Maghostut & Tatsu Aoki, Peter Vogel, Christian Wolfarth, Lucas Niggli

Uz podršku Teatroskopa, programa koji su pokrenuli francusko Ministarstvo Evrope i inostranih poslova, Ministarstvo kulture Francuske i Francuski institut Pariz.

Fotografije: Laurent Philippe, Arbre E. Saldana, Theo Schornstein

Trajanje: 01:00

Galerija slika

Templates title